Uz pacijente starije životne dobi, u ambulantama sve češće susrećemo pacijente mlađe i srednje životne dobi koji većinu svojeg radnog vremena provode za računalom, u klimatiziranim uvjetima ljeti i s centralnim grijanjem zimi. Najčešće se pacijenti žale na svrbež i iritaciju očiju, osjećaj stranog tijela i crvenilo, a u uznapredovalom stadiju i na bolnost te intenzivnu fotofobiju. Ponekad pacijenti imaju povećan intenzitet suzenja i teško im je povjerovati da imaju suho oko, upozorava dr. med. Ivana Radman, oftalmologinja KBC-a Sestre milosrdnice, koja analizira i kako je pandemija utjecala na povećanje bolesti suhog oka.
Od 2,2 milijarde ljudi u svijetu koji imaju neku bolest oka, kod najmanje milijardu njih, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, bolest se mogla prevenirati. Uz starenje i genetske predispozicije, na zdravlje oka utječe još mnogo faktora na koje možemo utjecati i sami te tako prevenirati bolesti i unaprijediti naše zdravlje. Zato, prvi put u Hrvatskoj, oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri okupljeni u X Labu – expert research hubu JGL-a – analiziraju najnovija istraživanja i, primjenjujući holistički pristup, otkrivaju kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za naše cijelo tijelo.
Suho oko ili sindrom suhog oka dovodi do smanjenog lučenja suza ili do smanjenja njihove kvalitete. Suho oko je čest i kroničan problem osoba starije životne dobi, a sve se češće javlja i u mlađoj dobi zbog načina života. Sa svakim treptajem vjeđa suze se šire po prednjoj površini našeg oka te osiguravaju podmazivanje, smanjuju rizik od infekcije, uklanjaju strana tijela s površine oka, održavaju površinu očiju glatkom i bistrom te ih opskrbljuju kisikom i hranjivim tvarima. Ako ne trepćemo dovoljno često, na površini oka stvaraju se suha područja te može doći do smanjenja vidne oštrine. Kada se normalna količina suza smanji ili kad suze prebrzo isparavaju, mogu se razviti simptomi suhoće oka.
Suze se sastoje od tri sloja: lipidnog (uljnog), vodenog i mukoznog. Svaka komponenta štiti i hrani prednju površinu oka. Glatki lipidni sloj sprečava isparavanje vodenog sloja i ravnomjerno raspoređuje suze po površini oka, a luče ga Meibomove žlijezde. Srednji vodeni sloj, koji proizvode glavna i akcesorne suzne žlijezde, sastoji se od elektrolita, proteina, enzima i imunoglobulina. Lizozim je najzastupljeniji glikolitički enzim koji ima antibakterijsko djelovanje. Neposredno uz površinu rožnice i spojnice unutrašnji sloj mucina koji je produkt vrčastih stanica spojnice. Njegova je uloga vlaženje i dodatna stabilizacija suznog filma. Ako suze isparavaju prebrzo ili se neravnomjerno raspoređuju po rožnici zbog nedostataka u bilo kojem od tri sloja suza, mogu se razviti simptomi suhog oka.
Osnovni uzrok pojave suhog oka najčešće je povezan s disfunkcijom Meibomove žlijezde. Razlikujemo dvije vrste suhog oka: hiposekrecijsko i hiperevaporativno. Hiposekrecijska suhoća kao posljedica smanjene produkcije suza najčešće se pojavljuje kao posljedica starenja zbog hormonalnih promjena u oba spola, no češće zahvaća žene u menopauzi tijekom uzimanja nadomjesne hormonske terapije. Javlja se i kod sistemskih i autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa, Sjögrenova sindroma, bolesti štitnjače i lupusa te kao nuspojava uzimanja nekih lijekova (diuretika, antihipertenziva , antihistaminika, antidepresiva i tableta za spavanje).
Uzroci hiperevaporativne suhoće oka su dugotrajno nošenje kontaktnih leća, boravak u suhim, prašnjavim ili vjetrovitim klimatskim uvjetima, u klimatiziranim ili prostorima s centralnim grijanjem, koji mogu smanjiti volumen suza zbog njihova povećanog isparavanja. Suhoću oka izazivaju i smanjena učestalost treptanja tijekom višesatnog rada na računalu, dugotrajno čitanje, gledanje televizije ili vožnja automobila te promjene u položaju i funkciji vjeđa zbog upalnih i ožiljnih promjena kao što su lagoftalmus, entropij, ektropij i neadekvatna kirurška korekcija vjeđa. Jatrogeni tip suhog oka kao posljedica laserske korekcije vida ili operacije katarakte u većini je slučajeva privremena suhoća koja nestaje u roku od nekoliko tjedana nakon postupka uz primjenu umjetnih suza bez konzervansa.
Uz pacijente starije životne dobi, sve češće u ambulantama susrećemo pacijente mlađe i srednje životne dobi koji većinu svojeg radnog vremena provode za računalom, u klimatiziranim uvjetima u ljetnom periodu i s centralnim grijanjem u zimskom periodu. Najčešće se pacijenti žale na svrbež i iritaciju očiju, osjećaj stranog tijela, crvenilo, a u uznapredovalom stadiju i na bolnost te na intenzivnu fotofobiju. Ponekad pacijenti imaju povećan intenzitet suzenja i teško im je povjerovati da imaju suho oko. Taj paradoks objašnjavamo činjenicom da je oštećen samo jedan sloj suznog filma tj. dolazi do povećane proizvodnje suznog sloja pri nedovoljnoj proizvodnji ostalih dvaju slojeva suznog filma. Ako provodite vrijeme u posebno vjetrovitom okruženju bez odgovarajuće zaštite, brzo kretanje zraka moglo bi uzrokovati brže isparavanje vodene komponente suznog filma nego inače te može dovesti do simptoma suhoće očiju.
Brojne provedene studije ispitivale su povezanost čimbenika okoliša s utjecajem na sastav suznog filma i komponente očne površine. Ti su učinci posredovani selektivnim vezanjem okolišnih agensa na receptore površinske membrane oka, što dovodi do aktivacije proupalnih signalnih puteva. Važnu ulogu ima identificiranje čimbenika u smanjenju simptoma te prilagođavanje uvjetima radnog i kućnog okruženja. Trebalo bi ograničiti boravak u klimatiziranim, zadimljenim i prašnjavim prostorima te pokušati smanjiti rad na računalu.
Studije provedene na osobama oboljelim od covida-19 zabilježile su pojavu suhog oka češće nego kod osoba bez koronavirusa. Suhe oči ili osjećaj stranog tijela u oku bio je najčešći očni simptom. Još nije jasan razlog zbog kojeg covid-19 doprinosi suhoći očiju. Smatra se da virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid-19, ulazi u stanice ljudskog tijela putem angiotensin-konvertirajućeg enzima 2 (ACE2). ACE2 je identificiran u epitelnim stanicama koje prekrivaju površinu oka. Također, studije su pokazale da imunološki odgovor organizma na upalne procese može pridonijeti suhoći očiju. U teoriji, uđe li koronavirus u stanice koje se nalaze oko očiju, to bi moglo umanjiti sposobnost tijela da održava njihovu površinu vlažnom.
Prva su linija liječenja umjetne suze bez konzervansa, koje povećavaju volumen suznog filma. Sastoje se od vode, natrijeva hijaluronata, elektrolita i lubrikanata koji oponašaju prirodni sastav suza. Preporuka je primjenjivati te kapi što više puta na dan. Uz umjetne suze koristi se i gel, koji se ordinira najčešće za večernju upotrebu jer zamućuje vid, kako bi se osigurala dovoljna vlažnost oka i smanjila nelagoda tijekom spavanja. Lokalna terapija blagim kortikosteroidima može smanjiti upalu, a ponekad je potrebna i upotreba antibiotika širokog spektra kako bi se izliječila upala rubova vjeđa koja uzrokuje poremećaj funkcije suza. Preporučuje se i higijena vjeđa pomoću sterilnih maramica s aktivnim sastojcima, koje su namijenjene za dnevnu uporabu, i/ili masaža suhim toplim oblozima. Lokalna primjena ciklosporina ili autolognog seruma indicirana je u težim slučajevima suhog oka. Transplantacija amnijske membrane radi se kod najtežih oblika oštećenja rožnice izazvane suhim okom. Postoji i mogućnost ugradnje suznih čepića kako bi se usporila odvodnja suza iz oka.